HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Najviše posla u Njemačkoj za građevince iz BiH

Za Republiku Srpsku, od ukupnog broja, raspoređuje se 529 dozvola, i to 208 za građevinarstvo, za izolaterstvo 124, dok je za ostale djelatnosti raspoređeno 197 dozvola, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako navode, Federaciji BiH pripalo je 1.059 dozvola, od čega za građevinarstvo 418, izolaterstvo 250, za ostale djelatnosti 391, a od 412 dozvola posebnog kontingenta, 164 odnose se na građevinarstvo, 96 na izolaterstvo, a 152 na ostale djelatnosti.

Kvota od 412 dozvola posebnog kontingenta raspodjeljuje se u omjeru dvije trećine za preduzeća iz FBiH i jedna trećina za firme iz Republike Srpske sa većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih lica iz Slovenije, a u nedostatku takvih preduzeća i ostala preduzeća iz BiH.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, za "Nezavisne novine" kaže da je ovo odličan projekat koji već godinama sprovode privredne komore u BiH.

"To je provođenje ugovora između BiH i Njemačke o korištenju takozvanih detaširanih radnika na radnim mjestima u Njemačkoj. Po tom sistemu, bukvalno, svaki dan 2.000 bosanskohercegovačkih radnika uposlenih u firmama u BiH, mogu biti na radnim mjestima u Njemačkoj, što je odličan kapacitet", ističe Jašarspahić.

Dodaje da ovaj projekat drži princip kontinuiteta, tako da kompanije koje tradicionalno imaju dobru iskorištenost, opet imaju mogućnost da dobiju kontigent, a svaki put se uključuje i određeni procenat novih firmi.

"Da bi firma mogla da se angažuje, mora imati biznis registrovan u BiH, kao i da se bavi određenom djelatnošću koja se traži. U ovom slučaju kompanije iz Njemačke zapošljavaju građane BiH, a prijavljeni su po ovdašnjim zakonima, tako da porezi i doprinosi ostaju u našoj zemlji, dok na dobrim ugovorima naše firme mogu da daju i dobre plate svojim uposlenicima", objašnjava Jašarspahić i dodaje da je to najbolji primjer kako se može sprečavati odliv radne snage iz BiH.

"Višestruki je značaj ovog projekta i pozivamo sve kompanije koje su u mogućnosti da ovu priliku i iskoriste. Znači, to su naše kompanije koje pored svojih poslova dobijaju ugovore i u Njemačkoj, a njihov prihod je suma onih aktivnosti koje imaju i u Njemačkoj i ovdje", objašnjava Jašarspahić.

odaje da bi bilo dobro kada bi se ovakav projekat, kao što je ugovor sa Njemačkom, koristio kao modalitet i za druge zemlje iz Evropske unije.

Da je ovo veoma dobar način da naše firme ponude svoje usluge u inostranstvu, potvrdio je za "Nezavisne novine" Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

"Ovaj projekat funkcioniše već duži niz godina, posebno jer su ovi detašmani vezani za njemačko tržište, koje je najzahtjevnije i najrazvijenije. Ono što je za nas veoma bitno jeste da privrednici iz Republike Srpske do sada nisu imali problema, nije bilo nikakvih zloupotreba i problema za izdavanje detašmana. To sve funkcioniše iz godine u godinu po uhodanom principu i mi smo u Privrednoj komori RS vrlo zadovoljni firmama koje su detaširane i njihovim radnicima koji rade u inostranstvu. Isto tako, vidim i da su firme zadovoljne onim obimom usluga koje im Komora pruža, tako da to sve funkcioniše veoma dobro", kaže Račić.

Dodaje da je ukupan kontigent na nivou BiH unaprijed određen i da se u okviru toga parcipira sa brojem od oko 600 detaširanih radnika.

"Ponekad postoji zahtjev za više, ali mi se moramo uklopiti u broj koji je određen za FBiH i Republiku Srpsku. Međutim, ukoliko bi se moglo ostvariti nešto više detašmana, mislim da bi bilo u svakom slučaju korisnije", smatra Račić.

Ističe da je ranijih godina bilo problema zbog čekanja na vize, što je i predstavljalo najveći problem za detaširane radnike.

"To se prije znalo čekati i po dva-tri mjeseca. S obzirom na to da i njemačko tržište u ovom momentu ima izraziti deficit u vezi s pitanjem radne snage, mislim da bi ove godine te procedure svakako morale ići mnogo brže", zaključio je Račić.

Spriječiti eventualne zloupotrebe radnika iz inostranstva

U proteklom periodu primjetno je da poslovni subjekti u Republici Srpskoj u većem broju angažuju radnu snagu iz zemalja Bliskog istoka, odnosno Azije i Afrike, te je neophodno preventivno djelovati kako ne bi došlo do zloupotrebe tih radnika, rečeno je u Banjaluci nakon sastanka Regionalnog monitoring tima za borbu protiv trgovine ljudima.

Načelnik Odjeljenja za organizovani i teški kriminalitet i droge Policijske uprave Banjaluka Zoran Pašalić rekao je da se pojačanim angažovanjem tih radnika otvara prostor za određene neregularnosti, koje se odnose na trgovinu ljudima.